Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva obilježava se 22. veljače, na dan kada je u Kosinju 1483. tiskana prva hrvatska glagoljična knjiga Misal po zakonu rimskoga dvora.

Glagoljicu su u 9. stoljeću osmislili braća Ćiril i Metod s ciljem lakšeg zapisivanja slavenskog jezika te zbog potrebe lakšeg širenja kršćanstva među slavenskim narodima.

Glagoljska abeceda naziva se azbuka prema prvim dvama slovima (az-ja, buki-slovo). Imena prvih devet slova (A-az, B- buki, V- vjedi, G- glagolju, D-dobro, E-jest, Ž- živjeti, DZ- zelo, Z-zemlji) nose sljedeću poruku: Ja koji poznajem slova govorim da je vrlo dobro živjeti (na) Zemlji. Osim oble, koju čini 41 slovo, postoji i uglata glagoljica koja se upotrebljavala na hrvatskom području, a nju čini 34 slova.

Učenici 5.a, 5.b i 5.c razreda na satovima Hrvatskog jezika upoznali su se s osnovama glagoljičnog pisma. Nakon pročitanog djela za cjelovito čitanje Mire Gavrana, učenici su dobili zadatak da na odabranoj stranici knjige (koju su isprintali) naprave svoju blackout poeziju: zaokruživali su riječi koje su činile njihove stihove. Poeziju su ukrasili glagoljičnim slovima, često početnim slovima svojih imena vježbajući pisanje najstarijeg slavenskog pisma.

Hrvatska je glagoljica prepoznatljiv simbol višestoljetnog nasljeđa, kulture i identiteta, stoga je važno prisjetiti se samih početaka pismenosti i nastaviti s promicanjem vrijednosti toga jedinstvenog blaga.

Lucija Mlakar, prof.