preskoči na sadržaj

Osnovna škola Ksavera Šandora Gjalskog

Login
Kalendar
« Travanj 2024 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
Prikazani događaji

Oglasna ploča
JELOVNIK

Priloženi dokumenti:
JELOVNIK TRAVANJ 2024..docx

 

 

Hrvatska akademska i istraživačka mreža

 

Agencija za odgoj i obrazovanje

 

Darko Lumenko

Brojač posjeta
Ispis statistike od 28. 4. 2011.

Ukupno: 852639
Ovaj mjesec: 3247
Ovaj tjedan: 750
Danas: 119
Vijesti
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
Predavanje o pčelama
Autor: Administrator , 14. 2. 2012.

Dana 14.2. u našoj školi održalo se predavanje o pčelama. Predavanje je organizirano u sklopu eko projekta "Pčele i njihovi proizvodi", a predavanje je vodio gosp. Dragutin Jureša.

Iz predavanja izdvojili smo Vam najvažnije.


 

Pčele su iz porodice kukaca. Na svijetu ima približno 20 000 vrsta pčela na svim kontinentima osim Antartike. Hrane se nektarom kao izvorom energije,te peludom, kao izvorom proteina. Pčele na stražnjim nogama nose pelud. Pčele su najbrojniji oprašivači cvijetova na zemlji. Predpostavlja se da trečina ljudske hrane ovisi o njihovu oprašivanju. To je jedini kukac koji proizvodi hranu koju jedu ljudi. Pčelama je med zaliha za duge zimske mjesece. Kod jakih i dobro razvijenih pčelinjih zajednica nalazi se ukupno 50 000 do 80 000 pčela što ovisi o košnici, a svoje zadatke obavljaju ovisno o starosti. Mlade pčele do 21 dana života uglavnom se brinu oko izgradnje saća, čišćenja košnice, hranjenja ličinki iz kojih će nastati novi naraštaji pčelinje zajednice u kojoj žive. Većina pčela ima elektrostatski naboj koji povećava apsorpciju peluda. Pelud i nektar tvore masu koja je najčešće viskozna, ali može biti i kruta. Ta masa je sferoidnog oblika te pohranjena u mlade ćelije u kojima se nalaze i jajašca. Rojenje pčela je dijeljenje jedne u dvije nove i međusobno neovisne zajednice. Kako bi se pčele pokrenle u rojenje potrebni su neki od uvijeta kao što su: pogodna temperatura, medenje medonosnih biljaka itd... Pčelar za namjensko povećanje zajednica može upotrijebiti i umjetno razrojavanje. To može učiniti pomoću oduzimanja okvira s mladim pčelama i novom maticom pazeći pritom da ne oslabi postojeću zajednicu. Prednosti umjetnog razrojavanja su te da pčelar vrši ravnomjerno rasterečenje pčela, pritom ne gubeći bitno na prinosima meda. Umjetna razrojavanja mogu se vršiti od sredine TRAVNJA do početka KOLOVOZA.

ZANIMLJIVO

Na svijetu postoji više vrsta meda kao što su: CVIJETNI MED, BAGREMOV MED, KESTENOV MED, LIPOV MED itd... Pčela radilica u sezoni živi od 30 do 40 dana, a matica može živjeti i do 7 godina, a dnevno izlegne i do 2 000 jajašaca. Pčela dnevno, kad sakuplja nektar i peludni prah posjeti oko 1000 cvjetova. Jaka i vrlo zdrava pčelinja zajednica u jednom danu može oprašiti i DO 3 000 000 CVJETOVA. Med od pčele medarice jedna je od najsigurnijih hrana za čovjeka, zato jer većina opasnih bakterija ne može živjeti u medu. Sve pčele proizvode vrlo dobar i jako zdrav med. Loš med znak je industrijskog punjenja ili lošeg pčelara. Pčelari nose posebna odjela tako da ih pčele ne mogu ubosti. Pčele također proizvode i vosak!!!!!!!!!

Napisala:

Jelena Klaudija Krajačić





[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
preskoči na navigaciju